Mladi Hrvati iz Rumunjske, dio sudionika ovogodišnje svojevrsne olimpijade poznavanja hrvatskog jezika, na višednevnom su putovanju i odmoru u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nakon Međugorja, pet su dana proveli u Zaostrogu i obišlii Dubrovnik, Split, Imotski i druga mjesta, osobito župu Zmijavci s kojom su Hrvati iz Rumunjske 2007. godine potpisali Povelju prijateljstva. Nakon sudjelovanja u proslavi Gospe od Anđela u Zaostrogu, skupina mladih Hrvata iz Rumunjske jučer je pošla u Međugorje, gdje će sudjelovati na Međunarodnom susretu mladih.

Podsjećamo da su Hrvati u Karaševsku dolinu u Rumunjskoj došli u 14. stoljeću iz Bosne, s bosanskim franjevcima, bježeći pred Turcima. Po Karaševu, koje je i danas najveće hrvatsko mjesto u Rumunjskoj, zovu se Karaševski Hrvati. Većina ih danas živi u Temišvarskoj biskupiji i Karaš-Severinskoj županiji, u tri župe, dvije općine i sedam sela. U tih sedam sela i dvije 'hrvatske oaze' – Rekašu i Keči – živi oko 8000 Hrvata. Imaju deset svećenika koji ne rade samo u hrvatskim selima, nego i na drugim katoličkim župama, služeći se mađarskim, njemačkim i rumunjskim jezikom.

Župna mjesta Lupak, Klokotić i Karaševo imaju osnovne škole do osmog razreda, a filijalna mjesta do četvrtog razreda. U svim osnovnim školama je oko tisuću hrvatske djece koja tjedno uče hrvatski jezik oko četiri-pet sati, a predmete vjeronauk, zemljopis i povijest imaju po jedan sat na hrvatskom jeziku. U srednje škole u Karaševu i Rešici, gdje je po popisu stanovništva iz 2005. godine bilo oko 604 Hrvata, ide nešto manje od tri stotine hrvatskih srednjoškolaca. (HKR/IKA)