Naslovna stranica Ned, 25.2.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Produljen rok za prijem skladbi na Uskrs fest 2018
Produljen rok za prijem skladbi na Uskrs fest 2018
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz Crkve: Domaće Arhiva članaka
 
Karitativno djelovanje redovničkih zajednica
[ 2.2.2018. ]

U povodu Dana posvećenog života, u sjedištu Hrvatske redovničke konferencije u Zagrebu održana je tradicionalna konferencija za novinare na temu 'Karitativno djelovanje redovničkih zajednica'.

Predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Ana Marija Antolović podsjetila je kako je Dan posvećenog života 1997. utemeljio papa Ivan Pavao II., te naglasio tri motiva za tu odluku. Prvi motiv je poziv Crkvi da slavi Gospodina i zahvaljuje za veliki dar posvećenog života koji mnoštvom karizmi obogaćuje i oživljava kršćansku zajednicu. Drugi motiv je da se svim ljudima približi i pomogne upoznati vrijednost i uloga posvećenog života, s treći je poziv posvećenim osobama da zahvaljuju i slave Gospodina za čudesa koja čini u njima, te u otvorenosti Duhu s pogledom vjere postaju svjesni svoje uloge i poslanja u Crkvi i u svijetu.

U ovoj prigodi s. Antolović je predstavila malu statistiku stanja u redovništvu danas. Tako, HRK okuplja članice 39 ženskih redovničkih zajednica i članove 24 muške redovničke zajednice. Uz to je i 17 monaških i klauzurnih zajednica, te četiri muške monaške zajednice. Broj redovnica je oko 3090, a redovnika 955 od toga 894 redovnika-svećenika.

Na tragu promišljanja poslanja posvećenih osoba u suvremenom svijetu, odabrana je i tema ove konferencije, a poticaj za izbor teme dolazi od pape Franje, koji od početka svoje službe riječima i osobnim primjerom neumorno poziva i potiče na djelotvorno svjedočenje ljubavi. 'Neposredni povod je utemeljenje Svjetskog dana siromašnih', rekla je s. Antolović.

O temi je govorila i vrhovna poglavarica Kongregacije Svetih Anđela čuvara sestara dominikanki s. Katarina Maglica. ''Upravo smo mi, posvećene osobe pozvane iz bližega slijediti Krista, biti poslanici njegove ljubavi, dobrote i milosrđa. Uzalud nam pravila, dokumenti, znanstveni traktati, ako oni koji dotiču naš život ne mogu prstom u nas pokazati i zadivljeno uskliknuti 'gle kako se ljube', ili još bolje 'vidi kako nas ljube', rekla je uvodno, te naglasila kako je karitativno služenje nedjeljivo je povezano s temeljnim poslanjem zajednice i bitni je kriterij njezine vjerodostojnosti.''

'Caritas je zapravo životni zakon jedne zajednice. U izvoru i uzoru Ljubavi, Isusu vidimo more ljubavi prema Bogu i čovjeku, a mi smo ti koji smo za Njim pošli, mi smo ti koji želimo biti otisak bića Njegova. Dakle, mi smo ti koji ga želimo što bolje i vjernije nasljedovati. Sve zapovijedi sazdane su u jednoj: ljubi Gospodina Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim, ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. Karitativni rad nalazi svoje uporište upravo u toj zapovijedi i ona ga određuje. Trebao bi biti natopljen ljubavlju, nježnom brigom za drugoga', rekla je s. Maglica te nastavila:

'Svjesni smo da taj osjećaj u nama odrasta paralelno ili proporcionalno s urastanjem pojedinaca u zajednicu. Ako ga nemamo za one koji nas okružuju, neće ga biti ni za one dalje od nas. Pružanje nasušnoga komada kruha i čaše vode nije dovoljno. Ljudi trebaju osjetiti da o njima iskreno brinemo, da nas zanimaju kao osobe, a zato treba žrtvovati vrijeme i biti kreativan u iskazivanju ljubavi. Možda im treba netko kome će ispričati svoju životnu priču, pokazati svoje rane i ožiljke koje im je život ostavio u baštinu. Ponekad treba ljudima obećati molitvu i moliti da i oni za nas mole, i za našu zajednicu. Time se uspostavlja dublja veza. Ponekad im ne treba ni milostinja ni dar: treba im naša prisutnost i doživljaj Kristove ljubavi koja se po nama na njih izlijeva. Oni su gladni čovječnosti, gladni su ljubavi'.

U nastavku je s. Maglica iznijela neke konkretne oblike karitativnih aktivnosti redovništva koje je prikupila od redovničkih poglavara i poglavarica čiji članovi žive i djeluju na području Hrvatske, te upozorila kako nema namjeru iznositi statističke podatke, jer se 'ljubav i dobrota ne mogu izmjeriti niti prikazati niti brojkama, niti dijagramima, no 'željela sam imati potvrdu onoga što već od prije znam: htjela sam da se moja sigurnost temelji na svjedočanstvu onih koji to svakodnevno žive'.

Tako je temeljem prikupljenih odgovora naglasila kako redovnici i redovnice u gotovo svim zajednicama dijele hranu potrebnim pojedincima i obiteljima mnogi djeci plaćaju tople obroke u školi, financijski pomažu ekonomski sabije obitelji i obitelji s brojnom djecom, nekima plaćaju račune za režije, nabavljaju knjige i školsku i sportsku opremu učenicima, stipendije studentima, nabavljaju ogrjev za obitelji i potrebi, pripremaju hranu za pučke kuhinje, novčano i u vidu namirnica pomažu socijalne samoposluge, redovito šalju pomoć misionarima, uključuju se i humanitarne projekte kad su ljudi pogođeni prirodnim nepogodama, pomažu potrebnim članovima obitelji svojih braće i sestara, sudjeluju i troškovima pogreba bliske rodbine i onih za koje se brinu, ako je potrebno, novčano pomažu razne udruge.

Također pomažu u vrtićima, internatima, studentskim i domovima za starije i nemoćne gdje žive djeca i stariji koji ne mogu potpuno, ili djelomično podmirivati troškove. Svoje prostorije otvaraju za rodbinu i druge pratitelje bolesnih osoba, posjećuju starije u bolnicama, domovima za starije i domovima gdje se nalaze osobe s posebnim potrebama, zatvorenike u zatvorima, traže smještaj starcima, vode ih liječniku, traže posao došljacima, pomažu pri nabavi skupih lijekova i ortopedskih pomagala, a sudjeluju i u troškovima operacija ako se izvode u inozemstvu. Važan oblik djelovanja je i socijalizacija osoba s posebnim potrebama i siromašnijih koji se povlače iz društva.

Spomenula je i mrežu ustanova za potrebe najpotrebnijima koju su razvili franjevci u Bosni. Upozorila je i na činjenicu, da dosta redovničkih zajednica izvan Zagreba sufinancira katoličke dječje vrtiće koje same vode, kao i domove za starije. 'Zanimljivo je spomenuti, kako klauzurne sestre i Male sestre koje same žive od milodara, prenose dar ljubavi', dodala je s. Maglica. Spomenula je i zaklade kojima su osnivači pojedine redovničke zajednice, odnosno udruge preko koji se odvija karitativno djelovanje. No, naglasila je, kako karitativno djelovanje obično ide izravno potrebitima.

Govoreći o sredstvima za karitativno djelovanje, rekla je kako su ta sredstva vlastita, tj. zajednica i njezini članovi se odriču ili odvajaju od sredstava, ali se dio sredstva prikuplja senzibiliziranjem na različite načine (dobrotvorne večeri, putem medija, od gospodarstvenika, različitim proizvodima i sl.). 'No, uvijek je važno posvijetiti da je karitativni rad ljubav, a ljubavi nema bez žrtvovanja', dodala je s. Maglica.

Osvrnula se i na pitanje je li bolje karitativno djelovanje institucionalizirati ili ne. Odgovorila je: 'Karitativna djelatnost i zauzetost ne smije postati samo jedan socijalni servis, ili akcija za ublažavanje nevolja u svijetu, gdje su profesionalni kriteriji i stručnost jedini uvjeti uključivanja u dotične institucije. Posebno vlastite institucije toga tipa, Crkva i redovništvo u njoj, ne smiju se svoditi isključivo na socijalne strukture čiji je glavni motiv djelovanja humanost. Svjesni smo da praktično djelovanje koje ne počiva na molitvi, razmatranju i sakramentalnom životu postupno gubi svoj sjaj i snagu, jer će se svesti na rad i posao i prestat će biti sredstvo prenošenja i otkrivanja Božje ljubavi i milosrđa, Njegove blizine i brige za svako Njegovo stvorenje. Jer sama ljudska snaga bez pomoći Božje nema trajnosti i ustrajnosti'.

U tom je kontekstu s. Maglica posvijestila kako je karizma svake redovničke zajednice u početku imala jasan cilj i djelovanje, 'polazište je bio čovjek, čovjek tražitelj, čovjek patnik, čovjek ponižen u svom dostojanstvu, prezren čovjek, izgnan, izgubljen u prostoru i vremenu. Možda je to razlog što su zajednice uspjele preživjeti. Od redovništva se očekuje da postane snažan faktor pomirenja svijeta i to svojim življenjem i propovijedanjem evanđelja posebno vršeći tjelesna djela milosrđa. Dok bude ljudi, uvijek će nam ostati klanjanje, krunica, zagovorna molitva, uvijek ćemo moći doći do čovjeka saslušati njegovu patnju i bijedu, uvijek ćemo moći biti osobe kojima će se ljudi bez pridržaja moći povjeriti, jer će znati da će njihova tajna nama biti svetinja. A, vjerujte, sve više ima ljudi kojima treba upravo to, da mogu izgovoriti, da mogu osjetiti da netko s njima pati, da je spreman obrisati suzu'.

Zaključujući osvrt na temu, rekla je kako uvijek ostaje pitanje 'radimo li dovoljno'. Odgovor je 'Ne znam, ali znam da radimo koliko možemo. Istina to je kap u oceanu ljudskih potreba. Nikada nećemo iskorijeniti svu bijedu svijeta, otrti svaku suzu, ni izliječiti svaku ranu, ali radimo koliko možemo. Uvijek nam ostaje biti znak, i budimo to'. (HKR/IKA)

 
[ 24.2.2018. ] Biskup Košić o vjernicima i rodnoj ideologiji
[ 23.2.2018. ] Radni sastanak o ustrojstvu HKM
[ 21.2.2018. ] Molitelji '40 dana za život' uz Papinu relikviju
[ 21.2.2018. ] Nova knjiga o Stepincu predstavljena i u Sarajevu
[ 18.2.2018. ] Kardinal Puljić kod Svetoga Oca
[ 17.2.2018. ] Biskupu Uziniću uručena nagrada HHO-a
[ 14.2.2018. ] Korizma - svojevrsna inventura kršćanskog života
[ 13.2.2018. ] Korizmena poslanica uz „Tjedan solidarnosti"
[ 12.2.2018. ] 70 godina Hrvatske katoličke župe München
[ 11.2.2018. ] 'Crkvu istinski upoznaje onaj tko je voli'
[ 10.2.2018. ] Završila zasjedanja Druge sinode
[ 9.2.2018. ] Akademija u čast bl. A. Stepinca održana u Zagrebu
[ 8.2.2018. ] Važno je izgrađivati kršćansku nutrinu!
[ 7.2.2018. ] Novi ravnatelj i urednik o HKM-u
[ 6.2.2018. ] 'Molitveni doručak' Sisačke biskupije
[ 3.2.2018. ] Proslava svetkovine sv. Vlaha u Dubrovniku
[ 2.2.2018. ] Karitativno djelovanje redovničkih zajednica
[ 2.2.2018. ] Svijećnica - Dan posvećenog života
[ 31.1.2018. ] Poruka za Dan života: Majčinstvo 'junačko djelo'
[ 30.1.2018. ] Siniša Kovačić - glavni urednik HKM-a
 
 
Sveti Donat
Posebno ga časte Zadrani, jer se njegove moći nalaze u katedrali Sv. Stošije.
Detaljan pregled članka
 
Isuse pomozi mi da se dobro uštimam
Autor: fra Josip Vlašić
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete