Naslovna stranica Čet, 16.8.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Sacro ritam 1000
u četvrtak 19. travnja 1000-to izdanje emisije sacro ritam. Detalji uskoro!
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: [email protected]
Vjerski program:
[email protected]
Informativni program:
[email protected]
Kulturni program:
[email protected]
Glazbena redakcija:
[email protected]
Dječji program:
[email protected]
Sustav "Prijatelji":
[email protected]
Voditelji:
[email protected]
Tehnika:
[email protected]
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: [email protected]
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Održan kolokvij o Anti Stamaću
[ 30.1.2018. ]

Znanstveni kolokvij posvećen književnom, znanstvenom i uredničkom radu Ante Stamaća, što ga je organizirao Odjel za književnost Matice hrvatske, održan je u utorak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu. Nakon uvodnoga govora predsjednika Matice hrvatske akademika Stjepana Damjanovića, o Stamaćevu književnom, znanstvenom i umjetničkom radu govorili su književnik Ernest Fišer, akademik Tonko Maroević i književni kritičari Davor Šalat, Ljubica Josić i Milan Bešlić te književni povjesničar Vinko Brešić.

Maroević je istaknuo kako je Stamać kao lirik, započeo i zaključio svoju stvaralačku putanju. Ocijenio je kako je ostvario nezanemariv i nezamjenjiv korpus stihova i cjelina. 'Programatski tradicionalan i motivski namjerno konvencionalan, kretao se u emotivnim rasponima erosa i thanatosa', rekao je dodavši kako je čak svoj dijapazon u jednom trenutku patriotski suzio na domovini i dragoj odredivši ga žanrom žalostinki.

Smatra kako se suvremenost njegova senzibiliteta manifestirala u enformelnoj materičnosti, u autentičnom nalaženju korelativa za egzistencijalnu tjeskobu u propadljivosti i ruševnosti, nepostojanosti i smrtnosti svega postojećega.

To je Stamać, istaknuo je Maroević, bolećivo imenovao rasapom i truhlinom, gnjiloćom i zgarištem, razgrizivanjem i rasplinjenjem, klonućem i rasulom.

Po Maroevićevim riječima, kad se Stamać postmodernistički okrenuo definitivnije sonetima, urođenoj glazbenoj noti pridodao je konfliktnost akutne terminologije, grotesknost i paradoksalnost efemerilija, kojima se izričito suprotstavio traženjem sklada, nastojanjem da nered svijeta podvrgne sređenom govoru kao mogućoj racionalizaciji općeg ludila ili pak zazivu protiv uroka, sublimaciji nevoljne zbilje.

Naglasio je kako Stamaćevo pjesništvo zaslužuje pozorno i primjereno analitičko čitanje, u duhu vlastitih mu visoko postavljenih kriterija te da ono svojim rasponima i formalno i intonativno nudi nemalen izazov.

Davor Šalat smatra kako su Stamaćevi soneti najstrukturiranije pjesme suvremene hrvatske poezije.

Naglasio je kako Stamać u formi klasičnoga soneta rabi mnoštvo glasovnih figura kojima stvara posebnu muzikalnost svojih pjesama.

Stamaćevo pjesničko djelo u cjelini jest pokret od niveliranja i poništavanja svih vrijednosti prema iskupljivanju i spiritualiziranju povijesti, resupstancijalizaciji jezika i nalaženju nadpovijesnoga religioznoga uporišta u Bogu, ocijenio je dodavši kako se taj taj pokret kod Stamaća poklapa s prijelazom od slobodnoga stiha prema sonetu.

Brešić je istaknuo kako je Stamać bio tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Predsjedništva HAZU-a, potpredsjednik Matice Hrvatske, predsjednik Hrvatskog filološkog društva, glavni urednik časopisa Republika.

Bio je, napomenuo je Brešić, i član uredničkih kolegija časopisa Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica, a pisao je i za časopis Teka.

U dva mandata Stamać je bio predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1981. do 1984. te od 1991. do 1992., podsjetio je dodavši kako je s Milanom Mirićem radio na znamenitoj Biblioteci Razlog.

Priredio je i djela suvremenih hrvatskih pisaca: Vučetića, Kaštelana, Kušana, Krleže, Tadijanovića, Ujevića, Kozarčanina, Mihalića, podsjetio je dodavši kako je bio voditelj uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske.

Pjesnik, teoretik književnosti, esejist i prevoditelj Ante Stamać rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu, a preminuo 30. studenoga 2016. u Zagrebu. Diplomiravši 1963. na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču. Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, potom kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.

Stamać je tijekom 1971. izabran za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Za redovnog sveučilišnog profesora bio je izabran 1989. Niz kolegija predavao je na redovnom i poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zadru. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004. Od 2002. bi je redoviti član HAZU.

Stamać je autor četrnaest knjiga poezije i pedesetak knjiga iz područja književne znanosti, esejistike i prijevoda svjetskih klasika s njemačkog i engleskog jezika. Dobitnik je nagrade 'Tin Ujević', 'Vladimir Nazor' i 'Iso Velikanović', kao i niza drugih domaćih i svjetskih priznanja.

(Hina)

 
[ 14.8.2018. ] Smjena straže Kravat pukovnije
[ 13.8.2018. ] Misli pozitivno, djeluj humanitarno!
[ 10.8.2018. ] Eshilova 'Orestija' na Mosoru
[ 8.8.2018. ] Knjiga pjesama u čast Stadleru
[ 7.8.2018. ] Izložba Tonke Alujević
[ 3.8.2018. ] 6. Papandopulijana
[ 2.8.2018. ] Međunarodna ljetna glazbena škola Pučišća
[ 1.8.2018. ] DLJI: Odbrojavanje s Držićem i Nalješkovićem
[ 30.7.2018. ] Preminuo Oliver Dragojević
[ 27.7.2018. ] Izložba 'Neopisivo!!!' u HPM-u
[ 26.7.2018. ] Olive Classic Festival u Lunjskim vrtovima maslina
[ 26.7.2018. ] Otvorena 17. Rapska fjera
[ 25.7.2018. ] Festival Orgulje zagrebačke katedrale
[ 23.7.2018. ] Klasika u pulskoj Areni
[ 23.7.2018. ] 'Glazbene večeri kod Sv. Jeronima'
[ 20.7.2018. ] Predstavljena monografija 'Hod po rubu, s Ivicom'
[ 20.7.2018. ] Hrvatski zborovi osvojili šest medalja
[ 19.7.2018. ] Počinje festival Orgulje zagrebačke katedrale
[ 18.7.2018. ] 52. Međunarodna smotra folklora
[ 17.7.2018. ] Preminula Marija Kohn (1934. - 2018.)
 
 
Sveti Rok
Dvorio i ozdravljao bolesnike. I sam se zarazio kugom, pa je morao živjeti u šumi.
Detaljan pregled članka
 
Za Marijom do vječnosti
Autor: dr. don Ivan Bodrožić
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete