Naslovna stranica Sri, 18.7.2018.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Sacro ritam 1000
u četvrtak 19. travnja 1000-to izdanje emisije sacro ritam. Detalji uskoro!
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Voćarska c. 106,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 460 99 99
pgm: (+385) 01 460 99 88
fax: (+385) 01 460 99 77
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Izložba Emanuela Vidovića u Zagrebu
[ 23.3.2018. ]

Nakon 30 godina, prvo cjelovito predstavljanje opusa velikog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića bit će retrospektivna izložba u Umjetniočkom paviljonu u Zagrebu koja se otvara večeras 23. ožujka. Umjetnički paviljon u Zagrebu u petak, 23. ožujka, otvara monografsku izložbu posvećenu Emanuelu Vidoviću, što je nakon trideset godina prvo cjelovito predstavljanje opusa tog velikog hrvatskog slikara.


Autor stručne koncepcije izložbe, izbora djela i likovnog postava je Igor Zidić, povjesničar umjetnosti. On je i ponajbolji poznavatelj opusa Emanuela Vidovića - autor je svih četiriju retrospektiva priređenih od 1971. godine.

Zidić smatra kako treba pokazivati slike svih onih koji su u temeljima našeg moderniteta. 'Ništa ne znači vidjeti reprodukciju ili pročitati novinski članak, a ne imati priliku vidjeti originale. Vidović je u muzejima predstavljen parcijalno, no tako se ne može dobiti cjelovita slika', istaknuo je na konferenciji za novinare.

Retrospektivu u Umjetničkom paviljonu nije utemeljio na kronologiji ili morfologiji, već je htio 'ustanoviti neke duže niti i vidjeti gdje se Vidovićevi ciklusi prožimaju'.

'U njegovom se djelu, što dosad nije na pravi način uočeno i apostrofirano, brojnošću pojavljuju tri golema ciklusa, a jedan od njih je splitska luka, uvijek slikana s mjesta gdje je provodio svoje najranije djetinjstvo', rekao je Zidić.

Objasnio je kako je Vidović slikao splitsku luku tijekom cijeloga života, a u svom je slikanju koristio sjećanja, nije stopostotno robovao prirodi, već se za mnoge detalje oslanjao na memoriju u kojoj je bilo pohranjeno ono što je važnije. 'Na tim slikama nije bilježio samo promjene luke, već i promjene u samome sebi'.

Druga dva ciklusa su interijeri splitskih i trogirskih crkava, te interijeri njegovih ateliera u kojima se, napomenuo je Zidić, vidi razlika mladog i starog čovjeka. 'Mladi čovjek izlazi van, slika u pejzažu, komunicira sa svijetom, a stariji više voli zatvorene prostore, četiri zida i krov nad glavnom, bio je logično da je iz eksterijera krenuo u interijere', dodao je.

Vidović je vjerovao da je slikarstvo ozbiljan posao koji se mora raditi svaki dan. 'Njegov je sin bio jako ponosan što mu je otac proživio dva svjetska rata tijekom kojih nije izgubio niti jedan radni dan, a poznata je i Vidovićeva rečenica da ne postoji nadahnuće, nego je jedino nadahnuće rad', ustvrdio je.

U privatnim zbirkama pronađene dosad nepoznate slike

Retrospektivni pregled opusa Emanuela Vidovića u Umjetnički paviljon dovodi 121 Vidovićevu sliku posuđenu iz jedanaest hrvatskih institucija i 35 privatnih zbirki. Upravo su privatne zbirke mjesta na kojima su pronađena neka od njegovih dosad nepoznatih i nikad izlaganih kapitalnih ostvarenja.

'Mnogo je slika izgubljeno, nekim vrlo važnim slikama nismo mogli ući u trag, no bit ćemo strpljivi za neku drugu priliku', napomenuo je Zidić.

Objasnio je da proučava privatne zbirke u Hrvatskoj jer u njima počiva jedna trećina svega iz hrvatske moderne. 'To ne možemo ignorirati i kada ih verificiramo, snimimo i pohranimo one postaju dio našeg aktivnog bogatstva. Tada možemo pokazati što je sve u nas postojalo', rekao je.

Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, rekla je kako se Vidovićeva izložba održava u povodu dviju velikih slikarevih obljetnica - 65. obljetnice smrti i 150. obljetnice rođenja, a u okviru obljetničke godine u kojoj Umjetnički paviljon obiljiežava 120 godina.

'Htjeli smo da ta obljetnica bude cijelu godinu svečano obilježena i u tom smo kontekstu koncipirali ovogodišnji program', naglasila je.

Ocijenila je kako je, s obzirom da je zadnja njegova velika izložba održana 1987. u Galeriji Klovićevi dvori, ova izložba osobito važna jer mladi ljudi rođeni osamdesetih još nisu imali priliku vidjeti tako veliki broj njegovih slika na jednom mjestu.

Retrospektiva Emanuela Vidovića do 2020. i u Italiji

S obzirom na Vidovićeve veze s Italijom Umjetnički paviljon planira retrospektivu predstaviti u toj zemlji, pa je i katalog dvojezičan - na hrvatskom i talijanskom jeziku.

'Još ne mogu reći točno u kojem gradu, no razgovori se vode na relaciji Rim - Firenca - Milano', rekla je Poklečki Stošić, dodavši da će se to vjerojatno organizirati najkasnije do 2020. kada će Hrvatska predsjedati Europskom unijom

Emanuel Vidović (Split, 1870. – 1953.) završio je u rodnom gradu pučku školu i počeo pohađati Veliku realku, no nakon što mora na popravni ispit iz matematike, kao petnaestogodišnjak, napušta školu i moli svoga gimnazijskog profesora Emila Vecchiettija, privatnu poduku iz risanja i talijanskoga.

Profesor je shvatio da mladiću trebaju stručniji učitelji pa ga upućuje u Veneciju, gdje kao najmlađi, u 17. godini, upisuje kiparski odjel na Accademia di Belle Arti. Ubrzo prelazi na slikarstvo i nakon VI. semestra počinje raditi sam i uz neke poznate venecijanske majstore.

Nastupa na značajnim izložbama u Milanu, gdje proširuje svoju literarnu, historiografsku i glazbenu kulturu, a iz tog grada, slijedeći starije kolege, otkriva slikovitu Chioggiu, u kojoj će naslikati nebrojene svoje motive i naći odanu i doživotnu svoju suputnicu Amaliju r. Baffo, s kojom je imao devetero djece.

Ne prekida veze s domovinom: 1895. godine je aktivan u radu 'Hrvatske učeće omladine', 1898. uređuje svoj prvi splitski atelijer, a njegova izložba s Josipom Lalićem, u Splitu 1901., datum je rođenja moderne hrvatske umjetnosti u Dalmaciji.

S hrvatskim umjetnicima izlaže i u Europi, a na mletačkim bijenalima upoznaje svoje europske suvremenike te dočekuje svoje prve kritičare, Tartagliju, Tresića Pavičića, Begovića, Matoša, a prijateljuje i s Kranjčevićem.

Sudjelovao je i u priređivanju Prve dalmatinske umjetničke izložbe, u novoizgrađenom Hrvatskom domu, a iste, 1908. godine je suosnivač i izlagač na izložbi Hrvatskog umjetničkog društva Medulić.

Radi u Chioggi i u Splitu, pokreće humoristički list Duje Balavac u kojemu objavljuje i brojne uspjele portretne karikature.

Svako razdoblje na izložbi je oslikano nekolicinom remek-djela, među kojima je najveći broj ulja na platnu, najstarija je iz 1896. najranija, a najmlađa iz 1953. godine.

Izložena su djela ranijega razdoblja, od 1898. do 1921., razdoblja priprema za prijelaz na motiviku i tematiku interijera i mrtvih priroda te same interijere crkava i atelijera (1936.–1942.), kao i mrtve prirode (1938.-1952.).

Poseban naglasak stavljen je na prijelaz s ranoga realizma i transformaciju u simbolističko-divizionistički rukopis te postimpresionistički intimizam pri kraju četvrtog desetljeća. 

Organizatori izložbe su Umjetnički paviljon i Muzej grada Splita, u čijoj će Galeriji Emanuel Vidović biti postavljena nakon Zagreba, od lipnja do rujna. U Zagrebu se može razgledati do 13. svibnja.

 
[ 17.7.2018. ] Preminula Marija Kohn (1934. - 2018.)
[ 16.7.2018. ] 52. Međunarodna smotra folklora
[ 16.7.2018. ] 43. Osorske glazbene večeri
[ 13.7.2018. ] 70 godina Posudionice i radionice narodnih nošnji
[ 12.7.2018. ] Izložba 'Titanic – Carpathia'
[ 11.7.2018. ] Mischa Maisky na Dubrovačkim ljetnim igrama
[ 10.7.2018. ] Otvorenje 69. Dubrovačkih ljetnih igara
[ 10.7.2018. ] Obnovljena biskupska palača u Dubrovniku
[ 9.7.2018. ] Retrospektiva Kuzme Kovačića u Hvaru
[ 6.7.2018. ] „Molitvenik sv. Ilije proroka'
[ 5.7.2018. ] 64. Splitsko ljeto
[ 5.7.2018. ] Histrionsko ljeto otvara 'Grička vještica'
[ 3.7.2018. ] 'Jalta, Jalta' i 'Gubec-beg' na Zagreb Classicu
[ 2.7.2018. ] Baletni ansambl HNK na Zagreb Classic
[ 29.6.2018. ] Glazbene večeri u sv. Donatu u Zadru
[ 28.6.2018. ] Varaždinske barokne večeri
[ 27.6.2018. ] 37. Večeri na Griču
[ 21.6.2018. ] Monografija 'Zlatko Keser/crteži'
[ 20.6.2018. ] Dodijeljene „Nagrade Vladimir Nazor“
[ 19.6.2018. ] Zagreb Classic
 
 
Sv. Bruno
Bruno je bio biskup u gradu Segniu, u Laziju.
Detaljan pregled članka
 
Ljubav
Autor: vlč. Vladimir Kerečeni
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete