Svetkovina Presvetog Srca Isusova
[ 6/23/2017 ]

Uvidjevši velike duhovne koristi od slavljenja blagdana Presvetog Srca Isusova, papa Pio IX. posebnim je dekretom 1856. godine odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj crkvi.

Danas slavimo svetkovinu Presvetog Srca Isusova čija je pobožnost uvedena u liturgiju crkve nakon Isusovog ukazanja svetoj Margareti Alacoque u tijelovskoj osmini 1675. godine u Paray-le-Monialu. Po Margaretinom svjedočanstvu, Isus joj je u viđenju iznova očitovao svoju veliku ljubav prema čovječanstvu te joj se požalio kako od čovjeka za uzvrat prima samo nezahvalnost koja se ponajviše očituje u nepoštivanju sakramenta euharistije. Stoga je Isus zatražio preko svetice da se uvede poseban blagdan u Crkvi u čast njegova Presvetog Srca, i to na prvi petak nakon tijelovske osmine.

Papa Klement XIII. je, na molbu poljskih biskupa, 6. veljače 1765. godine dopustio liturgijski blagdan s časoslovom i Misom u čast Presvetog Srca Isusova. Pobožnost prema Presvetom Srcu procvala je među klerom i kršćanskim narodom i proširila se gotovo svim kontinentima. Nakon što se blagdan Srca Isusova brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta, a uvidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. 1856. godine posebnim je dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj crkvi.

Najpoznatija crkva u Hrvatskoj posvećena Srcu Isusovu, ona u Zagrebu, izgrađena je početkom 20. stoljeća. Svečano je blagoslovljena 15. prosinca 1902. godine i, po nekim procjenama, druga je po veličini u Zagrebu, odmah nakon Katedrale. 1977. osnovana je župa Srca Isusova, te je tako bazilika postala župnom crkvom koju rado pohađaju vjernici iz cijeloga Zagreba, ali i šire. Tamo se danas nalazi grob bl. Ivana Merza.

U Crkvi u Hrvata i jedna je katedrala posvećena Srcu Isusovu, katedralna crkva Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu, izgrađena 1889. godine. U njoj se nalazi grob prvoga vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, a 1997. pohodio ju je i sveti papa Ivan Pavao II.